Otoci

Od oko 700 otoka, samo 47 ih je naseljeno tj. najmanje jedna osoba prebiva na tom otoku. Glavne intustrije na otocima su poljoprivreda (primarno vinogradarstvo i maslinarstvo), ribarstvo i turizam.

Kaprije

Kaprije je otok šibenskog arhipelaga smješten u njegovom središnjem dijelu. Površina mu iznosi oko 7 km², ime je dobio po mediteranskoj biljci kapara, čiji pupoljci služe kao začin.

Luka Kaprije je smještena na jugozapadnom dijelu otoka i zaklonjena je od svih vjetrova. Na otoku živi oko 150 stanovnika, koji se i danas još uvijek bave tradicionalnim zanimanjima: poljoprivredom i ribarstvom, a poznati su i kao dobri pomorci. U zadnje vrijeme se na otoku sve više razvija i turizam. Promet automobilima na otoku nije dozvoljen, a zbog ljepote otoka i zaklonjene luke, posjećuje ga veliki broj jahti, kao i brojni izletnici. Na sjevernoj punti Kaprija potopljen je 1944. godine vojni brod Francesca da Rimini čija je olupina danas jedno od najposjećenijih podmorskih arheoloških nalazišta.

Žirje

Žirje ima površinu od 15,43 km² i najveći je od svih otoka u šibenskom arhipelagu. Kao dio vanjskog otočnog niza ujedno je i najudaljeniji od Šibenika (11 NM). Otok se pruža dinarskim smjerom u duljini od 12 km, s prosječnom širinom 1,2 km, a najvećom 2,5 km. Oko otoka leže brojni, prekrasni otočići. Konfiguraciju tla čine brojne uvale a time i dugu obalnu liniju (39,2 km). Kao zaklonište za male brodove služe uvale Mala i Vela Stupica te Tratinska, a putnički brod iz Šibenika pristaje u uvali Muna.

Žirje je prepoznatljivo po prirodnim ljepotama, bistrini i plavetnilu mora te nekolicini vrijednih i zanimljivih kulturno-povijesnih spomenika. Od poljoprivrednih kultura uglavnom se uzgajaju vinova loza, maslina i smokva

Prvić

Živopisne uvale i uvalice otoka Prvić privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir. Na otoku postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Prvić Luka na jugoistočnoj obali otoka i Prvić Šepurine na jugozapadnoj strani otoka, a međusobno su povezani jedan kilometar dugom cestom. Oba naselja su zaštićena kao kulturna baština od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U Srednjem vijeku, u doba turskih opasnosti otok je bio prenapučen, a danas na otoku živi oko 400 stanovnika u oba naselja. Otok je oaza mira, a tijekom cijele godine je povezan sa Šibenikom i Vodicama redovitim brodskim linijama.

Hvar

Otok Hvar, kralj među dalmatinskim otocima, poznat je od antike po svom važnom strateškom i nautičkom položaju, bogatstvu slojevitosti povijesnih razdoblja, kulturnim i prirodnim spomenicima i književnosti. Zahvaljujući blagoj klimi, toplim zimama i ugodnim ljetima, domaćin je brojnim gostima, znanstvenicima i putnicima koji su privučeni raskošnom mediteranskom prirodom, bogatom tradicijom i noćnim životom. Tu su prostrana polja lavande, drevna stabla maslina i vinogradi, u jedinstvenoj harmoniji čovjeka i prirode.
Slavu i moć grad Hvar koji se smjestio na zapadnoj obali istoimenog otoka je stekao tijekom srednjeg vijeka kao važna luka u okviru mletačkoga pomorskog imperija. Danas je pak turističko središte otoka i jedno od najomiljenijih turističkih odredišta dalmatinske rivijere - gradić nasmijanih i ljubaznih žitelja gotovo u potpunosti predanih turizmu. Grad Hvar jedinstven je spoj raskošne mediteranske prirode, bogate i slojevite kulturno-povijesne baštine, te mondene turističke suvremenosti.

Brač

Brač je najveći srednjodalmatinski otok i treći najveći otok u Jadranu, dug 40 kilometara i širok u prosijeku 12 kilometara. Od kopna je udaljen svega 13 kilometara. Odlikuje ga tipična mediteranska klima s toplim i sušnim ljetima i blagim zimama. Oko 13.000 žitelja otoka živi u oko 23 grada i manja mjesta. Supetar na sjevernoj strani otoka administrativno je središte, dok je Bol najstarije obalno bračko naselje. Živi u osami južnih krajolika, u središnjem dijelu južne strane otoka. Zapadno od Bola, plaža Zlatni rat jedna je od najvećih i najljepših prirodnih atrakcija Jadrana. Zlatni rat, Vidova gora – najviši vrh na hrvatskim otocima, pustinja Blaca, duboke uvale, maslinici, vinogradi i borove šume uz kristalno čisto more, slike su zbog kojih brojni posjetitelji svake godine dolaze na otok Brač.

Lastovo

Otok Lastovo ima površinu od 46,9 km² i četrnaesti je otok po veličini u Jadranskom moru oko kojeg je smješteno 46 otočića i hridi.  Šumoviti obronci otoka i netaknuta priroda tu se očituju u svojoj potpunoj fascinantnoj ljepoti, a mjesto gdje se spajaju otoci Lastovo i Prežba (Pasadur), sa sjeverne strane opasano je uvalom Mali Lago, a s južne uvalom Veli Lago. Lastovo je prekrasan otok koji se nalazi na jugu Hrvatske, u južnoj Dalmaciji i 2007. godine je proglašen Parkom prirode.

Privlači mnogobrojne turiste svojim prirodnim ljepotama i kristalno bistrim morem. Mjesto Lastovo je stari srednjovjekovni grad sa dugom i zanimljivom poviješću, amfiteatralnog oblika, okruženo brdima. Otok je prepun prelijepih uvala s popularnim turističkim odredištima. Najpoznatiji su Zaklopatica i Pasadur na sjevernoj obali, Skrivena Luka i Ubli na južnoj obali i Lučica, podno mjesta Lastova.

Korčula

Korčula je šesti po veličini otok u Jadranskom moru. Najrazvedenija obala je jugoistočno od Korčule, dok je općenito sjeverna obala slabije razvedena, ali mnogo pristupačnija od južne. Zbog izloženosti otvorenom moru južne obale su strme, s mjestimičnim klifovima visine i do 20 metara. Drugi je najnaseljeniji hrvatski otok. Tri najveća mjesta na otoku su Korčula – rodni grad Marka Pola, Blato u unutrašnjosti otoka i Vela Luka na zapadnom dijelu otoka. Otok obiluje prirodnim ljepotama posebne privlačnosti, vrijednih da ih se posjeti i upozna. U blizini grada Korčule je arhipelag dvadesetak nenaseljenih otočića obraslih gustom makijom i pristupačne obale, dok je u nedalekoj Lumbardi niska, pjeskovita obala okružena vinogradima.

Pakleni otoci

Pakleni otoci, skupina od 20-ak otočića i hridina koja se proteže ispred grada Hvara najljepši su dio ne samo hvarske, već čitave hrvatske rivijere. Razigrana niska šumovitih otočića uronjenih u bistro, azurno more, nekoliko kupališta, izletišta, te bezbroj malih skrovitih žala, kamenih terasa okrenutih suncu i prelijepih pustih uvala jedinstvena je i najprepoznatljivija prirodna ljepota Hvara. Nekad goli, pitomi otočići prekriveni tek mirisnom vrištinom, s nekoliko obradivih površina te malim naseljem Vloka, danas predstavljaju prostrano hvarsko turističko izletište. Za podmorje oko Paklenih otoka ronioci kažu da je jedno od najljepših na Mediteranu.

Marina je smještena na otoku Sv. Klementu u Palmižani, pjeskovitoj uvali u sjeni starih borova omogućila je obitelji Meneghello da se već 1906. godine na svom 300 godina starom posjedu počne baviti turizmom. Obitelj je na otok donosila brojne egzotične biljke i stvorila rijedak botanički vrt. Godine 1999. Palmižana je svrstana u 10 najljepših turističkih odredišta na Jadranu. Najstarije je i najpoznatije hvarsko izletište, ali i nautička marina. Palmižanska kuhinja počiva na ribi, rakovima i školjkama te na povrću iz domaćeg uzgoja, a prestižni inozemni časopisi proglasili su je najboljom kuhinjom na Mediteranu.

Vis

Otok Vis karakterizira godinama skrivena ljepota savršeno čistog mora te zaštićenog podmorja bogatog arheološkim nalazištima i čudesnim slikama morske flore i faune. Plovidba od skrivenih plaža i uvala otoka Visa, preko otočića viškog arhipelaga sve do špilja čiji neponovljivi svjetlosni efekti prelijevanja zelenih, plavih i srebrnih boja čine svaki posjet nezaboravnim. Otok je bogat i arheološkim spomenicima i povijesnim ambijentima gdje se može uživati u ponudi izvornih jela i vina u vrhunskim restoranima i konobama. Otok Vis, bogat poviješću, nudi posjetiteljima mnoge spomenike od antičkog do novijeg doba. Ostaci antičkoga grada, rimske terme, isejska nekropola, mnogi renesansni ljetnikovci, crkvice, a iz novijeg doba i Titova špilja svjedoče o burnoj prošlosti otoka i nude priliku za brojna razgledavanja i izlete. Akvatorij oko Visa poznat je po svojim puinskim otocima - Brusnik, Sv. Andrija, Jabuka, Palagruža, od kojih su neki staništa rado viđene i gotovo istrebljene sredozemne medvjedice. Posebna je atrakcija i za viški akvatorij i za Hrvatsku otok Biševo poznat po svojoj Modroj špilji, vrhunskom malom plavcu i pješčanim plažama.

Krk

Otok Krk je smješten u središtu Kvarnerskog zaljeva i karakterizira ga blaga mediteranska klima, povoljan geografski položaj te raznolikost prirodnih i kulturnih ljepota zbog čega je već u antici nazivan „zlatnim otokom“. Kroz otok prolazi 45. paralela, najduži mu je dio 38, a najširi oko 20 kilometara. Najbliže udaljeno kopno je svega stotinjak metara gdje su susjedni otoci Cres, Goli i Rab. Pripada mu i više otočića, ima neobično raznolik reljef penjući se od sjeverozapada prema jugoistoku: od slikovitih pitomih draga i uvala preko plodnih polja i gustih šuma sa submediteranskom vegetacijom, do predjela gologa krša i pravog planinskog krajolika. Na Krku su tri potoka i dva jezera. Od davnina se vjeruje kako je otok Krk sudbinski povezan s brojkom sedam: u sedmom su ga stoljeću naselili Hrvati, sedam se puta uspješno obranio od gusara, sedmi po redu knez Frankopan, bio je posljednji krčki knez. Danas otok Krk ima sedam središta.

Rab

Otok Rab sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja se, smještena na kvarnerskom prostoru, nalazi na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište. Otok Rab (Arbe) se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja. Za otok su specifične geomorfološke karakteristike koje čine grebeni i udoline. Uz bogatstvo flore, na Rabu susrećamo i raznolik životinjski svijet, kako na kopnu, tako i u moru. Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno-povijesno naslijeđe osnove su turističke djelatnosti. Nagli turistički razvitak iz korijena je promijenio način života, tako da sada gotovo svo stanovništvo otoka posredno ili neposredno živi od turizma.

Cres

Otok Cres, najveći jadranski otok i nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Kao posebnu zanimljivost treba istaći prirodnu neobičnu pojavu slatkovodnog jezera Vrana, površine 5,75 četvornih kilometara, zapremine oko 220 milijuna m³. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine okolnog mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74 metra. Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom. Veliko bogatstvo biljnog  i životinjskog svijeta, s izuzetnim brojem endemskih vrsta, predstavlja pravi izazov za zaljubljenike u prirodu. Na Cresu je također jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice - bjeloglavog supa. Nakon višegodišnjih znanstvenih istraživanja dvije kolonije na otoku Cresu u kojima obitavaju proglašene su "specijalnim ornitološkim rezervatima".

Lošinj

Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Zaljubljenicima u aktivni odmor, tijekom čitave godine, pruža se mogućnost korištenja uređenih staza koje su duge 220 km, a protežu se na čak pet otoka. Staze i šetnice vode kroz raznolik i miomirisan prirodni prostor, a mogu vas dovesti i do skrivenih zaseoka i šarmantnih mjesta: Beleja, Ustrina, Punte Križa, Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog ili Artatora. Znatiželjnici će rado zaroniti u podmorje prepuno pećina i grebena, a oni kojima je draža površina mora, zadovoljstvo će pronaći u jedrenju, surfanju, skijanju i sportskom ribolovu. Lošinj je umjetno razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal i ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstven otok i tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more.